Radno vrijeme za korisnike

Ponedjeljak 9 – 14.30 h
Srijeda i četvrtak 9 – 12 h
Biskupijska knjižnica Varaždin

Zagrebačka 3
42000 Varaždin
Tel: 042/314 161
Tel: 042/314 162
Fax: 042/314 152
E-mail: knjiznica@biskupija-varazdinska.hr

Biskupijska knjižnica Varaždin dobila osobnu biblioteku dr. Ljubomira Marakovića

ZAGREB, 19.04.2018.

Sida Košutić, Milutin Cihlar Nehajev, Čuka Jakov, Fran Mažuranić, Petar Grgec samo su neka od imena hrvatskih autora zastupljenih u bogatoj osobnoj biblioteci dr. Ljubomira Marakovića čiji novi ponosni vlasnik postaje Biskupijska knjižnica Varaždin. Na prijedlog nasljednika dr. Marakovića Knjižnica je preuzela daljnju brigu o čuvanju, obradi te prezentiranju javnosti Marakovićeve biblioteke koja sadrži nekoliko tisuća knjiga na hrvatskom i raznim stranim jezicima te časopise Luč i Hrvatska prosvjeta koje je neko vrijeme uređivao i sam dr. Ljubomir Maraković. Biblioteka sadrži i kompletna godišta časopisa Hrvatska straža te nekoliko časopisa na stranim jezicima poput The studio i dr.

Tom su prigodom, nasljednici gđa Jasna Bernard, dr. Darko Richter i dr. Davor Richter, u kući u kojoj je posljednje godine svoga života proveo dr. Ljubomir Maraković, ugostili varaždinskog biskupa mons. Josipa Mrzljaka. Bila je to prilika da se evociraju mnoge obiteljske uspomene i da se dotakne samo dijelić onoga što je u svome životu radio i svjedočio "ujo Ljubo" kako su ga u obitelji nazivali.

Dr. Ljubomir Maraković, hrvatski književni i kazališni kritičar, rođen je u Topuskom 17. lipnja 1887. godine. Nakon završene isusovačke gimnazije u Travniku, studira slavistiku i germanistiku u Beču, gdje 1909. god. i doktorirao temom o Vili Slovinki J. Barakovića. Bio je jedan od osnivača hrvatskog katoličkog pokreta te je kroz 4 godine uređivao časopis Luč. Kao gimnazijski profesor djeluje u Banjoj Luci gdje je kao profesor ostavio jak utjecaj na svoga učenika Ivana Merza. Kao profesor u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu radi od 1919. do 1945., uređuje Hrvatsku prosvjetu kroz 2 desetljeća, a od 1941. bio je urednik za film, poredbenu književnost i teoriju književnosti Hrvatske enciklopedije. Na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu profesorom postaje 1944. godine, ali je već 1945. bio suspendiran kao profesor sa državnih učilišta, te 1947. osuđen i zatvoren s dvogodišnjim gubitkom političkih prava. Na Interdijecezanskoj nadbiskupskoj gimnaziji predaje od 1949. godine. 

Bio je vrlo utjecajan hrvatskih književni i kazališni kritičar te jedan od prvih filmskih kritičara u razdoblju između dva rata. Zagovarao je književnost kršćanskog katoličkog nadahnuća i isticao vrijednost katoličkih pisaca. Napisao je i objavio sljedeća djela: Nov život (1910.), Novi pripovjedači: kritičke studije i minijature (1929.), Pučka pozornica: bit i uspjesi nestručne pozornice (1929.), Hrvatska književnost 1860-1935: stilski-razvojni pregled (1936.), priredio je antologije Moderni hrvatski pripovjedači (1934.) i Hrvatska književna kritika (1935.), a posthumno mu je tiskana monografija Petar Preradović (1969.) Umro je u Zagrebu 22. veljače 1959. godine. 

 

 



Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika