Radno vrijeme za korisnike

Ponedjeljak 10 – 18 h
Srijeda i četvrtak 9 – 12 h
Biskupijska knjižnica Varaždin

Zagrebačka 3
42000 Varaždin
Tel: 042/314 161
Tel: 042/314 162
Fax: 042/314 152
E-mail: knjiznica@biskupija-varazdinska.hr

Iz naše bogate riznice...

MISSALE ZAGRABIENSE 

 
Bogoslužne knjige - misali oduvijek su iznimno važni za crkvenu povijest, ali i vrlo važan dio liturgijske i umjetničke baštine jednog vremena. Missale Zagrabiense, kojeg čuvamo u Biskupijskoj knjižnici, poseban je iz više razloga. Kako bismo razumjeli njegovu važnost potrebno je upoznati povijesni kontekst nastanka tog misala.  Na području Zagrebačke biskupije bogoslužje se od samih početaka, tj. osnutka 1094. godine, obavljalo po tzv. zagrebačkom obredu koji je imao niz specifičnosti. Vlastiti obred zagrebačka je Crkva zadržala punih 7 stoljeća, točnije do 1794. god. kada ga ukida zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac i propisuje uvođenje rimskog obreda. 
Odluka o prvom tiskanom izdanju Zagrebačkog misala donesena je na biskupskoj sinodi održanoj 1507. ili 1508. godine po nalogu biskupa Luke Baratina, o čijem održavanju saznajemo iz naslova misala: " ...roboratum et approbatum in sacra synodo et generali capitulo sub reverendissimo domino, domino Luca episcopo..." ("potvrđen i odobren na svetoj sinodi i generalnom zasjedanju pod prečasnim gospodinom, gospodinom Lukom, biskupom..."). Misal je tiskan troškom privatne osobe, točnije financirao ga je Johannes (Ivan) Müer (vidljivo iz posvete na pretposljednjoj stranici), u tiskari Petra Lichtensteina u Veneciji. Tako 20. lipnja 1511. Zagrebačka biskupija dobiva prvi tiskani misal po obredu kora zagrebačke Crkve.
Misal ima drvene korice obučene u kožu s metalnim kopčama, a obuhvaća 331 stranicu formata 27*36 cm. Prvih 46 stranica sadrži kalendar i Kanon, a drugi dio sadrži Mise počevši od adventa, preko zavjetnih i drugih prigodnih Misa do blagoslova. Listovi s tekstom tiskani su u dva stupca, sa slovima u crnoj i crvenoj boji. Misal sadrži i brojne notne zapise i grafičke priloge, otisnute tehnikom drvoreza. Početna slova (inicijali) na početku svakog odlomka bogato su ukrašena, a početak svake Mise ukrašen je drvorezima s motivima iz Evanđelja.
 
  
 
 
Središnja slika ovog misala je prikaz Raspeća Kristovoga koji prekriva površinu čitavog lista. U prvom planu je križ s Raspetim. Krist ima pognutu glavu strnavom krunom na desno rame, a njegovu krv skupljaju četiri lebdeća anđela u svoje kaleže. Uz križ stoje Blažena Djevica Marija i sveti Ivan. Mrtvačka glava u podnožju križa simbol je Golgote ("Lubanja"). Ovakav prikaz poprilično je tipičan za misale i druge liturgijske knjige toga vremena. Ono po čemu se ovaj prikaz razlikuje i izdvaja od ostalih jest prikaz grada u njegovoj pozadini. Na prvi pogled prikaz grada djeluje samo kao dekoracija u krajoliku, a najčešće se tim prikazom aludira na grad Jeruzalem. No, detaljnim uvidom ističe se dvojna struktura utvrđenog grada, u ovom slučaju - Zagreba. S lijeve strane nazire se Gradec s prepoznatiljivom kulom Lotršćak i zvonikom crkve svetog Marka, a s desne prikazan je Kaptol.

Stanje primjerka opisanog misala kojeg čuvamo u našoj knjižnici nije baš najbolje. Kožni uvez uvelike je uništen, a od metalnih kopči ostali su samo tragovi gdje su nekada bile. Misalu nedostaje glavna naslovna stranica koja bi trebala sadržavati posvetu Zagrebačkoj biskupiji, a i pojedini listovi su oštećeni ili potrgani. Missale Zagrabiense u našoj knjižnici sastavni je dio Zbirke Čazmansko-varaždinskog kaptola, tj. kanoničke knjižnice koja se od 2009. godine čuva u našoj biblioteci, a ujedno je i najstarija knjiga koju posjedujemo. 
  
Važno je spomenuti kako je do danas, koliko je poznato, sačuvano desetak primjeraka ovoga misala. Čak pet primjeraka čuva se u Metropolitanskoj knjižnici u Zagrebu, a HAZU je svoj primjerak digitalizirala pa je u sklopu Digitalne zbirke Hrvatske akademije znanosti umjetnosti dostupan za pregled ( http://dizbi.hazu.hr/object/1929). 
Missale Zagrebiense predstavlja pravo tiskarsko remek djelo. Svojim bogatim ukrasima, brižljivo tiskanim tekstom i neumima, postignut je dojam raskoši i dostojanstva te misne knjige kao odgovor na želju naručitelja biskupa Luke Baratina te nakladnika Johannesa Müera da ni u čemu ne zaostaje za misalima drugih biskupija onoga vremena.