Naša knjižnica u sebi krije mnoge zanimljivosti i pravo bogatstvo pisane riječi. Od mnogih znamenitih djela jedno djelo ističe se svojom posebnošću. Naime, riječ je o jedinoj rukopisnoj knjizi koju posjeduje naša knjižnica, a koja je zapravo dar župnika župe Virje, pokojnog kanonika Gustava Kuzmića. Knjiga na svome hrptu nosi naslov "Universa philosophia" i sastoji se od tri dijela. Prvi dio knjige, na glavnoj naslovnoj stranici, donosi slijedeći tekst: "Elementa logicae conscripta atqve tradita in usum Religiosae juventutis sacri ordinis Monachorum Divi Pauli primi Eremitae in monasterio sanctae Helenae supra Caktornam, Anno Domini 1776 vergente in annum 1777" što bi značilo da su to elementi logike napisani i predani na uporabu duhovne mladeži reda monaha svetog Pavla prvog pustinjaka u samostanu svete Helene kod Čakovca, godine Gospodnje 1776. na godinu 1777.

 

Knjiga je, dakle, pisana rukom, veličine je 32*20 cm i ima 570 nenumeriranih stranica. Dobro je očuvana, tekst je čitljiv, pisan urednim rukopisom na latinskom jeziku. Drugi dio knjige, na 227 str., nosi naslov  "Elementa metaphysicae sive Ontologia, Aetiologia, Cosmologia, Pneumatologia seu Psychologia &Theologia naturalis...", dok,  treći dio, koji počinje na str. 397, slovi "Elementa philosophia naturalis, pars prima seu Physica Generalis...".

O knjizi je 1995. u Kajkavskom kalendaru pok. Kuzmić zapisao: "Ako postoji poslovica da i knjige imaju svoje sudbine - libri habent sua fata - onda nas zanima kako se je knjiga našla u Virju i tu ostala preko dva stoljeća. Pred(t)postavljamo da je neki svećenik iz Virja posudio knjigu ili možda tamo studirao, a onda se dogodilo da nakon nekoliko godina nije imao više kome vratiti, jer je car Josip II. dokinuo Pavline među drugim redovnicima, a ta zlokobna vijest je došla u sv. Jelenu god. 1786."

Bilo kako bilo, ova knjiga je svjedok jednog vremena, tj. jednog pogleda na svijet, na filozofiju 18. st. te kao takva sigurno može otkriti mnoge zanimljivosti i stupanj poznavanja filozofije jednog redovnika pavlina, koji se školovao u tom vremenu. Stoga bi u ovom našem vremenu mogla biti predmetom mnogih znanstvenih istraživanja i proučavanja stručnjaka i znalaca, kao i ljubitelja filozofske misli.