Sveučilišni profesor, književni povjesničar i folklorist, prof. Stjepan Hranjec, rodom iz Goričana u Međimurju, autor je knjige koja se bavi otkrivanjem kulturnog i duhovnog blaga Međimurja. Knjiga koja nosi naziv „Međimurska narodna, katolička običajna baština“ tematizira običaje, oblik nematerijalne kulturne i tradicijske baštine Međimurja. Na 250 stranica, bogata ilustracijama, knjiga opisuje i analizira katoličku i običajnu baštinu Međimurja staru punih 14 stoljeća. Autor svoj rad dijeli na 2 osnovna dijela: godišnji i životni običaji. U prvome dijelu, prateći kalendar liturgijske godine, opisuje običaje vezane uz pojedina jaka vremena, poput božićnog i uskrsnog vremena te značajnijih svetačkih slavlja koji su često u međimurskom narodu praćeni bogatstvom prigodnih lirskih i religioznih izričaja ili pak bogatim trpezama s tradicionalnim međimurskim jelima. Drugi dio bavi se svakodnevnim životnim temama od početka života, tj. običajima vezanima uz rođenje djeteta preko slavlja prve svete pričesti te primanja sakramenta kršćanske zrelosti – svete potvrde, preko svadbenih običaja sve do običaja vezanih uz konac životnog puta - smrt i običaje vezane uz ukop. Tekst je obogaćen popisom kazivača, popisom literature te rječnikom kajkavizama.
Autor pokazuje vrlo usku povezanost međimurskih narodnih običaja i vjerske katoličke tradicije i dokazuje kako sveto i svjetovno u običajima živi u međusobnom prožimanju te je jedno bez drugog nemoguće izdvojeno opisati i interpretirati. Djelo autora Stjepana Hranjeca uspješno dokazuje kako je Katolička crkva u Međimurju tijekom stoljeća odgajala i poticala Međimurce da čuvaju svoj jezik, običaje te svoj kulturni i nacionalni identitet nudeći duhovnu snagu kao izvor stvaralačke i poticajne snage, ne samo na duhovnom, već i na materijalnom, socijalno-društvenom i nacionalnom polju.
Međimurska nematerijalna baština, prije svega narodni običaji, kojima je posvećeno najviše redaka knjige „Međimurska narodna, katolička običajna baština“, kao dobro koje se treba čuvati i prenositi na daljnje naraštaje, zahvaljujući autoru Stjepanu Hranjecu sigurno neće „pasti u zaborav“.

---