Upoznajmo autore: Đuro Sudeta
...sav svijet i ljubav svu,
da imam tu,
jer ti si tu
- u srcu!
I nitko ne pojmi osim Tebe,
Koliku mi donosiš radost
i otkuda meni vječno
svježina, polet i ta moja mladost!
(Iz pjesme Smirenje)
da imam tu,
jer ti si tu
- u srcu!
I nitko ne pojmi osim Tebe,
Koliku mi donosiš radost
i otkuda meni vječno
svježina, polet i ta moja mladost!
(Iz pjesme Smirenje)
 |
Prije 115. godina, točnije 10. travnja 1903. godine, na kišni Veliki petak, rodio se Đuro Sudeta, hrvatski pjesnik, pripovjedač i publicist katoličke inspiracije. Rodio se u Staroj Ploščici kraj Bjelovara gdje završava i osnovnu školu, dok srednjoškolsko obrazovanje stječe u zagrebačkoj donjogradskoj gimnaziji te Učiteljskoj školi. Maturirao je u lipnju 1922. godine, a već u proljeće 1923. započinje svoj kratak radni vijek u Građanskoj školi u Virju. |
| Sudetina rodna kuća u Staroj Ploščici |
|
| U tom bogatom podravskom selu razvio je plodnu kulturnu djelatnost, uređivao humoristički list i druge knjige, priredio i sam u tiskari Milka Tišljara otisnuo prvu stihozbirku Osamljenim stazama (1924.). Iz pisama bratu Mati i Josipu Cvrtili doznajemo da je u Virju nastala fantastična pripovijest Mor, najvjerojatnije u svibnju i lipnju 1926., dakle iste godine kada objavljuje i drugu zbirku poezije Kućice u dolu. Posthumno su izdane još fantastična pripovijest Mor i zbirka pjesama Sutoni. Njegova pjesnička misao prožeta je dubokom vjerom u Boga, Bog koji je ljubav, mir, ishodište i smisao. U potpunoj prednosti Bogu i njegovoj volji živio je ne klonuvši u teškim trenucima bolesti koja ga je pratila od srednjoškolskih dana te bila uzrokom njegove prerane smrti. Ljubomir Maraković, književni kritičar, piše ovako: “U svojoj poeziji podigao se tako pokojnik do goleme i divne afirmacije Istine, svjetlosti i života, pobijedio je sebe i svijet, pa i sam život, jer je smiono gledao smrti u lice uzdajući se u Gospoda. (...) Najljepše su njegove pjesme baš one, gdje se je uspeo do duboke produhovljenosti dobroga kršćanina i Božjega pjevača, i da je on ujedno u tim pjesmama dosegao divnu naivnost, bezazlenu iskrenost i jednostavnu smirenost jednoga Verlaina. (Ljubomir Maraković: Sudetina ostavština, Hrvatska prosvjeta,11, Zagreb, 25. studenoga 1925., 244.) | |
Sudetinu životnu dramu i dvojbe intelektualca predana književnom radu moguće je puno bolje upoznati iz bogate korespondencije s prijateljima, piscima i kulturnim djelatnicima: I. Horvatom, J. Cvrtilom, J. Vranom, M. Ujevićem, I. Vujčić-Laszowski, C. Debač, bratom Matom, snahom Zlatom… Stvarao je u neprestanom grču svjestan da vrijeme nepovratno istječe pa je puno toga ostalo nedovršeno i nedorađeno, posebice veće prozne forme. Imao je puno vizija i planova, ali nije imao vremena, ni materijalnih mogućnosti da svoje ideje i ostvari. Shrvan bolešću napušta ovaj svijet u koprivničkoj bolnici 30. travnja 1927. |
 |
| Knjižara Milka Tišljara u kojoj je Sudeta pripremao za tisak svoje knjige |
|
 |
Ja |
Irena Gotal
