Radno vrijeme za korisnike

Ponedjeljak 9 – 14.30 h
Srijeda i četvrtak 9 – 12 h
Biskupijska knjižnica Varaždin

Zagrebačka 3
42000 Varaždin
Tel: 042/314 161
Tel: 042/314 162
Fax: 042/314 152
E-mail: knjiznica@biskupija-varazdinska.hr

Upoznajmo autore: Josip Buturac

PRIGODOM GODIŠNJICE SMRTI
 
 



Prof. dr. Josip Buturac, povjesničar, crkveni povjesničar, arhivist i crkveni pisac, rođen je 14. studenog 1905. u Grabarju kraj Požege. Pučku školu polazio je u Ruševu, a obrazovanje je nastavio u gimnazijama u Požegi, Travniku i Zagrebu gdje je 1925. godine maturirao u Nadbiskupskoj klasičnoj gimanziji. Nakon završena studija na bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, odlazi na studij u Rim te na Papinskom sveučilištu Gregorianu studira crkvenu povijest i pomoćne povijesne znanosti (1934 - 1936), a nakon toga studira i povijest i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1936 - 1939). Doktorsku disertaciju pod nazivom Katolička crkva u Slavoniji za turskog vladanja obranio je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1944. godine.
 


 
Nakon studija teologije zaređen je za svećenika te je svoju svećeničku službu obavljao u Kutini i Čaglinu. Radio je i kao vjeroučitelj u Nadbiskupskoj gimnaziji u Zagrebu te kao odgajatelj u sjemeništu. U razdoblju od 1939. do 1941. godine bio je arhivar u Nadbiskupskoj kancelariji i arhivu u Zagrebu, a od 1941. do 1965. godine radio je i u Državnom arhivu u Zagrebu. U nekoliko navrata predavao je i crkvenu povijest na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Objavio je čitav niz različitih djela, kao što su rasprave, članci, ocjene i samostalna djela s područja crkvene i nacionalne povijesti i arhivistike. Ističe se kao vrijedni istraživač povijesti Crkve u Hrvata, pri čemu posebno piše o crkvenim redovima, no veliki doprinos daje i arhivskoj djelatnosti i pitanjima demografije. Objavio je više od 30 knjiga, monografija i tisuću članaka, a neke od njegovih radova posjeduje i naša knjižnica (radove možete pregledati na slijedećem linku). 
Dobitnik je brojnih nagrada, a grad Požega 1995. godine posthumno mu dodjeljuje nagradu za životno djelo za "golemi doprinos u istraživanju povijesti Požege i okolice".
Krajem 1966. godine preuzima službu duhovnika u samostanu sestara milosrdnica u Lovrečina Gradu, nedaleko Vrbovca, gdje boravi sve do svoje smrti 5. listopada 1993. godine.