VARAŽDIN, 18. 8. 2021.

---

Sveta Jelena Križarica rođena je sredinom trećeg stoljeća u Drepanumu u Maloj Aziji. Njezini poganski roditelji imali su gostionicu u koju su zalazili vojnici i njihovi časnici te se u nju zaljubio visoki časnik Konstancije Klor i oženio je. Kada je 293. godine Konstancije imenovan cezarom otjerao je svoju ženu pučanku i sina Konstantina te se oženio pastorkom rimskog cezara Maksimilijana. Nakon Konstancijeve smrti nasljeđuje ga sin Konstantin koji dovodi majku u carski dvor i daje joj naslov Augusta. Njezino ime i lik dao je utisnuti u kovani novac i obasuo je svim počastima što dogovaraju položaju jedne carice. Jelena se dala pokrstiti i svoj je položaj koristila za činjenje dobra. Sin Konstantin svladava sve neprijatelje, a najslavnija pobjeda bila mu je pobjeda nad rimskim carem Maksencijem. Predaja kaže da mu se prije bitke ukazao znak križa s natpisom: „U ovom ćeš znaku pobijediti“ što se i ostvarilo. Potaknut pobjedom Milanskim ediktom 313. godine proglasio je kršćanima slobodu.
Sveti Ambrozije zabilježio je predaju o Jeleninom hodočašću u Svetu zemlju. Naime, tom prilikom dala je kopati po Kalvariji s ciljem da se pronađe Isusov križ. Po pronalasku na tom mjestu njezin sin Konstantin podiže baziliku Svetog groba. Helena umire u dubokoj starosti između 328. i 330. godine. Tijelo joj je preneseno u Rim i tamo sahranjeno. Odmah poslije smrti počeli su je štovati kao sveticu. Časti je se kao zaštitnicu kršćana, kopača blaga i rudnika, zaštitnica je i više biskupija, a u Varaždinskoj biskupiji njezinoj zaštiti utječu se mještani međimurske župe Šenkovec. U Biskupijskoj knjižnici Varaždin moguće je posuditi monografiju pod nazivom 20 godina rimokatoličke župe sv. Jelene Križarice u Šenkovcu (https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=573&H=&E=&V=&lok=&zbi=&item=14278&nivo=&upit=20%20godina%20rimokatoli%E8ke%20%9Eupe).
 
 




 

---