Pročitajte po našoj preporuci
Različite ideologije modernog doba mijenjaju čovjeka i njegovo razumijevanje samoga sebe te se nameću u ime doborobiti i napretka civilizacije. Knjiga Rat protiv čovjeka: ideologije i prakse raščovječenja autora Josipa Mužića u izdanju Glasa koncila nastoji upozoriti na razmjere i uzroke sadašnjega rata protiv čovjeka, pri čemu najviše stradaju oni najranjiviji, a to su djeca. "Izbjegava se pritom nametanje zaključaka, odnosno nastoji se što je moguće više pustiti činjenicama i protagonistima zbivanja da sami govore. (...) Pristup ovoj temi stoga je akonfesionalan, ne oslanja se na vjerske argumente, već apelira na razumsku sposobnost raspoznavanja dobra i zla i mogućnost svakog da otkrije ljepotu ispravnog življenja u zajedništvu s drugima." (iz Uvoda)
Knjiga je podijeljena u četiri velike cjeline koje obrađuju neke od gorućih bioetičkih problema današnjice, kao što su patnja djece kroz prizmu dezintegracije obitelji, seksualizacije djece i raznih vrsta diskriminacije i nasilja, zatim problematika eugenike i smanjenjenja pučanstva, pobačaja, genske selekcije, ali i pitanja nove biološke antropologije i trenda "prepravljanja čovjeka" te dizajniranja djece. Nakon mnoštva razumskih dokaza predstavljenih na 686 str. koliko knjiga broji, autor Mužić u zaključku apelira: "Potrebno je osobno preuzeti kontrolu nad svojim životom i solidarizirati se sa slabima, svjesni da tako razvijamo vlastito čovještvo i doprinosimo zajedničkom boljitku ljudskog roda."
Josip Mužić rođen je 28.IV.1961. i svećenik je Splitsko-makarske nadbiskupije. Na Sveučilištu Lateranum u Rimu postiže bakaleaureat iz teologije, a na Ateneju Antonianum postiže doktorat iz fiozofije. Specijalizaciju iz teologije pohađao je u Španjolskoj na Navarskom sveučilištu gdje je doktorirao 1993. godine. Od 1995. stalno je zaposlen i predaje na KBF-u Sveučilišta u Splitu. Član je Matice hrvatske, Hrvatskog filozofskog društva i Hrvatskog bioetičkog društva.
Josip Mužić rođen je 28.IV.1961. i svećenik je Splitsko-makarske nadbiskupije. Na Sveučilištu Lateranum u Rimu postiže bakaleaureat iz teologije, a na Ateneju Antonianum postiže doktorat iz fiozofije. Specijalizaciju iz teologije pohađao je u Španjolskoj na Navarskom sveučilištu gdje je doktorirao 1993. godine. Od 1995. stalno je zaposlen i predaje na KBF-u Sveučilišta u Splitu. Član je Matice hrvatske, Hrvatskog filozofskog društva i Hrvatskog bioetičkog društva.